samoizolacija, dan četvrti

Četvrtak, dan četvrti. Temperatura porasla. Cijeli dan preko 37. Malo 37 sa 0, malo 37 sa 1. Krenem ga oprat pod mlazom vode, toplomjer, a iz pipe - vruća voda. Stup žive iskočio do vrha i ne da se spustit ni u zamrzivaču. Kako sad mjerit temperaturu? Ponovo krenuo tražit stari toplomjer. Našao svjetlomjer. Neće pomoći.

Zove prijateljica. Nismo se vidjeli od pretposljednjih Dana Zapruđa. Pita za zdravlje. Pričamo o karantenama, o zajedničkim prijateljicama i prijateljima. Kaže mi da nisam jedini izolirani kojeg zna i da iz prve ruke zna da skoknuti do dućana dans jako košta. Veli mi i da joj se brat javlja, raspitivao se za majku koja je u staračkom domu. Kao, pitao njegovateljicu jel pita mama za njega, a ova odgovorila da pita jedino kad ce ručak. Prijateljica zaključila da je mama skroz dobro. Ne ulazim u detalje, ipak su to obiteljske stvari.

Smeće se gomila ko poruke u WhatsAppu, ali nije problem: biootpada nema jer sve jedem bez ostatka, očišćene limenke, plastiku i papir razvrstavam i slažem u hodniku, a pepeo cigareta po neizravnom naputku gradonačelnika, specijalista za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, čuvam za pranje ruku ako mi nestane sapuna. Njegov pak osobni Alberto Bertorelli apelira na svekoliki puk, skupa sa svim državnim institucijama, da izvjese hrvatske zastave po prozorima. Ima virus da se usere kad vidi zastavu, tražiće prvog šišmiša da se kući vrati.

Nakon pola dana sjetio se da toplomjer poslije mjerenja treba otresti. Evo ga radi normalno. Vrijeme mjestimično, temperatura ugodnih 36 sa 5, mora nema, nema ni bofora.

Između slika i slova, danas je to između Frosta i Džamonje, pratim događanja po svijetu i okolici. Mexico razmatra mogućnost zatvaranja granice sa SAD-om. Gospa najavila obustavu ukazanja i javljanja. Ravnatelj mostarskog KBC-a nije.

optimizacija i rezanje troškova

Zagreb, 31. ožujska 2014.

Od sutra kreće novo poglavlje rezanja troškova hrvatske birokracije. Ministar Slavko Linić nije uspio iščupati sâm korijen rastrošnosti, ali se ovaj put dohvatio stabla.

"Umjesto stabala, rezat ćemo troškove i tako spašavati hrvatske šume!", pjesnički raspoložen najavio je ministar zaokret u poslovanju vlade i državnog aparata.

O čemu se zapravo radi.

"Journal of Emerging Investigators", uredništvo tiskovine harvardskih studenata, saznavši za četrnaestogodišnjeg Suvira Mirchandanija, polaznika šestog razreda Dorseyville Middle School iz pitsburške županije i njegov mali projekt za školski znanstveni sajam u kojem je pojasnio kako smanjiti količinu otpada i uštedjeti novac, a na osnovu količine tiskanih školskih brošura i letaka za učenje, usporedivši cijene tinte i parfema i zaključivši kako je tinta dva puta skuplja od francuskih parfema, konkretizirajući komparaciju cijenama tridesetmililitarskog parfema Chanel No.5 koji košta oko 38 dolara te "Hewlett-Packard" tinte za printer jednakog volumena koja košta i do 75 dolara, i to mjereći potrošnju tinte pri printanju četiri najčešće korištena fonta: Garamond, Times New Roman, Century Gothic i Comic Sans, utvrdio je kako bi korištenjem Garamonda koji ima puno tanje crte njegova škola bi potrošnju tinte smanjila za 25 posto, dok bi se korištenjem fonta Comic Sans potrošnja tinte povećavala i do 42 posto, angažiralo ga je da pomnoži dobivene podatke sa količinom tiskanih materijala federalne vlade SAD. S obzirom na faktor uštede i količinu printanja, mladi je Suvir jednostavnim množenjem i zbrajanjem došao do rezultata o potencijalnoj uštedi od 136 milijuna dolara godišnje uz dodatak da ako se federalnim vlastima u tome pridruže i savezne vlade ušteda može porasti za 234 milijuna dolara.

I dok Gary Somerset, PR menadžer iz vladinog ureda za tiskanje (američkog, op.a.), ovu analizu naziva izvanrednom i ne otkriva hoće li tromi američki sustav administracije prihvatiti ovu novinu, hrvatske su vlasti odlučile realizirati ovaj inovativni sustav printanja dokumenata.

Ministar financija Slavko Linić je povodom objave ove vladine odluke izjavio kako ne samo da su ekspertni timovi za optimizaciju troškova birokracije upoznati s ovim projektom mladog znanstvenika nego da su objavljeni model već i prostudirali te uz određene lokalizacijske prilagodbe od sutra kreću s implementacijom projekta u sve pore hrvatskih birokratskih struktura, od ureda predsjednika, vlade i Sabora, ministarstava do svih nižih ureda državne administracije i lokalne samouprave. Komentiravši ove podatke i odluku hrvatske vlade, izjavio je:
"Mi nećemo uštedjeti 400 milijuna dolara, koliko bi mogli Amerikanci, iz jednostavnog razloga što ih mi niti nemamo, a i da imamo odakle nam, ali ćemo ipak ostvariti uštedu kojom bismo mogli pokriti plaćanje dijela na naplatu pristiglih kamata kreditnih zaduženja."

Da ima i premijerovu svesrdnu podršku vidljivo je iz detaljnog obrazloženja znanjem o tehnološkim dostignućima potkovanijeg Zorana Milanovića:
"Ne samo da ćemo štedjeti na razlici u cijeni, već smo otišli i korak dalje. S obzirom na postojanost tinte svi su papiri upotrebljavani jednokratno dok ćemo, koristeći ovaj revolucionarni iskorak koji svojom inovativnošću stoji uz bok Gutembergovom rastrošnom tiskarskom stroju, pomak u uštedi napraviti i u potrošnji papira. Naime, poznato je kako nakon nekog vremena parfemi hlape i time ćemo, u skladu sa ekološkom osviješćenošću, moći višekratno koristiti postojeće papire za ispis dokumenata, a što je i tako u skladu sa dugotrajnošću važenja istih. Također, iskoristit ćemo i analizu potrošnje tinte prema fontu, ali na hrvatski način. Umjesto Times New Roman fonta nećemo prijeći na font Garamond koji donosi uštedu u debljini linija već ćemo koristiti nešto deblji, ali situaciji u Hrvatskoj prikladniji, font Comic Sans. Taj fiktivni gubitak o kojem bi i ministar Grčić imao što reći, nadoknadit ćemo tako što ćemo umjesto originalnog parfema Chanel No.5, koji u analizama spominje mladi istraživač, koristiti liniju zamjenskih parfema tvrtke Refan."

Otkrio i nove planove stranke na vlasti:
"U realizaciji ovog projekta očekujemo i veliku podršku gospođe Mirele Holly te se nadamo kako će u ovome prepoznati hvale vrijedne poteze i da nas neće zaboraviti prilikom sastavljanja sljedećeg sastava Vlade jer hrast je nama drag, ali su nam draži orasi." te queneauovskojeromovski dodao: "Ali to nije sve! Možda Amerikanaca ima više, no mi smo jači u samoglasnicima. A imamo i više slova. O pismima manjina da ni ne govorimo."

HBK opovrgava informacije kako će sudjelovati u ovom projektu jer kler u suradnji sa onosvjetskim ekspertima već duže vrijeme za zapise koriste kombiniranu tehniku koju je čovjeku rođenjem sam bog podario.

Unatoč sitnim administrativnim problemima sa ishođenjem dokumentacije, mladi Suvir Mirchandani, zadovoljan konačnim raspletom realizacije svojeg projekta, izjavio je kako će prvo Papu Francisca zamoliti za pokatoličenje, a potom će zatražiti i hrvatsko državljanstvo.