Pages

Showing posts with label zoran milanović. Show all posts
Showing posts with label zoran milanović. Show all posts

22 July 2022

štetočine

Turistička sezona je državnim inspektorima nešto kao proljetno sunce visibabama, jaglacima i drugim znakovima dolaska proljeća. Krenula ovogodišnja sezona, a državni se inspektori razmilili po cijeloj obali kao skakavci. I turistički i tržišni, i sanitarni i fitosanitarni, veterinarski i poljoprivredni, inspektori rada i zaštite na radu, inspektori zaštite okoliša i vodopravni. Čak i inspektori rudarstva, energetike i opreme pod tlakom.
 
"Ima ih ko komaraca" veli mi jedna prijateljica. Samo, protiv komaraca imaš neke sprejeve, kreme i gelove, a protiv ovih nemaš ništa. Imaš, sjetim se, imaš. Lijepo sve po zakonu pa ti ne mogu ništa, ko da si se Dipterolom i Autanom istovremeno pošpricao i namazao, bježe komarci, zanemarimo rodnu korektnost i to da su muški obični biljojedi, a ženke te koje sišu krv, dakle bježe ti državni komarci od tebe ko vrag od tamjana. Tu i tamo se neki probije, ali to je samo pravilo da u svakom pravilu postoji iznimka, u svakom zakonu rupa. E da barem je to tako lako. Čak ni knjigovođe koji se kao brinu o zakonitosti poslovanja ne stignu pohvatati sve propise, zakone, izmjene zakona, pravila i odluke. Slutnje i hipoteze. Daklet, i komarci su štetočine. Možda ne izravno, popiju ti malo krvi, onaj otrov malo svrbi i sve prođe za dan-dva, ali neizravno su štetočine jer su se zbog borbe protiv njih upregle i farmaceutska i metaloprerađivačka i industrija papira i kartonaže. Radi se toliko otpada ambalažom svih tih repelenata da ni ne možemo zamisliti koliko. Zato je bolje da to niti ne zamišljamo.

I šta? Je li ona "ima ih ko komaraca" implicira i njihovu narav osim količine, ne znam, ne pitam, ti ljudi rade taj svoj posao, netko bolje, netko lošije, nekom piju krv, od nekog dobiju plisku, nije ovaj svijet idealno mjesto jer da jeste onda bi potpis ispod napisanog eseja na državnoj maturi, u uputama naglašeno zabranjen, ipak bio manji krimen od lažiranih doktorata, od plaćanja privatnog računa u bordelu novcem iz mjesne blagajne ili od primanja mita radi pogodovanja u prodaji državne i društvene imovine kojekakvim takozvanim kontroverznim biznismenima i slično poštenom svijetu. Komarci postoje. Inspektori postoje. Evolucija, revolucija, devolucija.

A kad smo kod štetočina, imamo jednu procjenu za kategoriju vanjske politike. Na otvaranju nekog morskog pristaništa, hrvatski premijer je odgovarao na novinarska i ina pitanja pa u jednom trenu spomene hrvatskog predsjednika: “Milanović je najveća hrvatska vanjskopolitička štetočina”. S obzirom tko se i koliko ih se vanjskom politikom bavi, moguće je da je premijer u pravu. Tko god vidi onog Grlića Radmana, ne može ga ozbiljno shvatiti pa time ni proizvedenu štetu. Veleposlanici, kao i druge ovlaštene osobe za zastupanje države u svijetu, velerasprostranjeni po cijelom svijetu, njih šezdesetak, također ne bi trebali biti Milanoviću neka konkurencija, možda tu i tamo neko bljesne, ali sve je to kratkog daha. Jedino ona ekipa što se zavukla europskim institucijama pod halje pa baljezga koješta tamo po Bruxellesu, ne svi odreda naravno, oni sinčići, šuice i kolakušići, e ti mogu Milanoviću biti konkurencija. Mogu. Ne znači da jesu. Jer Milanović vrijeđa sve i svakoga, a ovi samo zdrav razum. Eto tako je to s vanjskom politikom i onima koji u njoj rade i s premijerovom procjenom najvećih vanjskopolitičkih štetočina. 
 
E sad, mene zanima nešto drugo, ako gospodin premijer možda zna, ima li negdje lista najvećih hrvatskih unutarnjepolitičkih štetočina.

"Srećom, postojimo mi", našalio se na kraju susreta s novinarima premijer Andrej Plenković referirajući se na postojanje predsjednika Zorana Milanovića.

13 January 2015

java

Nakon subote, dva slobodna dana. U utorak se prije podne, unatoč polugodišnjoj prašini na oknima prozora i spuštenim roletama, probudim obasjan suncem. Izađem na balkon i pogledam na ulicu. Vedri ljudi šetaju nogostupom. Taksist sa crnožutom oznakom zaustavlja vozilo i majci ruku punih pretrpanih cekera pomaže pregurati dječja kolica po pješačkom prijelazu. Umjesto snijega travnjakom se u parku prosuli jaglaci i kukurijek. S radioprijemnika se eterom širi milozvučje Griegova Peera Gynta. Na nebu ni traga oblacima, ni traga chemtrailesima, ni zrakoplovima također. Nalik Sergeju Eisensteinu portir Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pozdravlja razdragane korisnike pučke kuhinje iz parka preko puta... 

Samo malo... Taksist? Eisenstein!? Portir?! Razdragani pučkisti! Grieg... ma da...

Osjetim neki potmuli pritisak u dnu abdomena. Mokraćnom mi mjehuru pristiže kap koja bi mu mogla preliti čašu strpljenja. Otvorim oči, a pred očima mi, što bi drugo - mrak. Iz popodnevnog sna, tražeći izlaz u nuždi pod pritiskom unutarnjih organa, probudih se već u sumrak siječanjskog ponedjeljka. Samo, ne znam koje godine.

7 October 2014

hrvatska pomoć posrnulom američkom gospodarstvu



Palo Alto - Zagreb, 07. istopada 2014.

Posjet hrvatskog vladinog izaslanstva u kejome su osim premijera Zorana Milanovića bili i ministar vjeronauka i sporta Vedran Mornar i ministar zdravstva i unutarnjeg uređenja Siniša Varga, te Ivan Marić, zamjenik ravnatelja SRC-a, Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNet-a, Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost i Marija Vukelić, izvršna koordinatorica službe za privlačenje investicija, amerčkim informatičkim divovima, Microsoftu, Ciscou, Oracleu, HP-u i IBM-u., dobio je posve novo značenje nakon informacija objavljenih u uglednom financijskom magazinu Wall Street Journal.

Naime, unatoč jednostrano plasiranim informacijama o odlasku hrvatskog izaslanstva u Sjedinjene američke države po jamstva za nove investicije, kako stvari stoje, radilo se o sasvim suprotno orjentiranom poslu. Veliki su američki i svjetski IT divovi zapravo zatražili pomoć hrvatske Vlade i resornih ministara u poslu vlastitog restrukturiranja. S obzirom na tradiciju nemijenjanja hrvatskog gospodarskog kursa, Amerikanci su zaključili kako im je svejedno što u izaslanstvu nema vodećih hrvatskih stručnjaka poput Miroslava Kutle, Ivice Todorića, Željka Keruma, Ivića Pašalića, Ive Sanadera, Luke Rajića, jer cijeli proces nije zasnovan na entuzijastičnim pojedincima već na desetljećima građenom i dorađivanom sustavu.

Prvi dokaz tome obratu u cilju susreta objava je informacije da se kompanija Hewlett-Packard (HP), koju su na globalnom tržištu pretekli kineski Lenovo i američki Dell (koji hrvatsko izaslanstvo nije posjetilo), dijeli na dvije: HP Enterprise i HP Inc, prilikom čega će HP, umjesto ranije planiranih 45-50 tisuća zaposlenih, otpustiti 55.000 radnika. Proces podjele i otpuštanja u HP-u bit će završen do kraja fiskalne 2015. godine.

Očekujemo nove vijesti iz Microsofta, Ciscoa, Oraclea i IBM-a.

24 September 2014

hrvatska svetkovina znanosti i umjetnosti

Zagreb, Kaptol - 24. ujna 2014.

Nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić, u društvu pomoćnog biskupa zagrebačkog mons. Valentina Pozaića, sisačkog biskupa Vlade Košića, zadarskog nadbiskupa Mons. Želimira Puljića, rektora zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Damira Borasa, te pokrovitelja naprednih srednjevjekovnih ideja, zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, svečano je u Katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava otkrio fluorescentni kip ministranta.

Kako javlja Izvještajna katolička agencija IKA, a za L'Osservatore Romano prenosi vatikanski Fides, skulptura nemalo podsjeća na vrhunskog stručnjaka s područja informatike, elektronike i mirkoelektronike, trenutno izgubljenom na poziciji ministra znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Unatoč tome, poznati povjesničar umjetnosti i komparatist, nositelj drenovačke povelje Visoka žuta žita iz 2008. godine, vjeruje kako figuracija u skulpturi ne mora biti bazirana na stvarnom već je, a u skladu s Michelangelovim naukom, moguće oslobađanje već predefinirane forme zarobljene u kamenu, odnosno u konkretnom slučaju - betonu. Jedan od usputnih uzvanika, hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je kako je ovo veliki iskorak za znanost u Hrvatskoj, dok je drugi, predsjednik države Hrvatske Ivo Josipović, priznao kako se u jednu ruku s premijerom slaže, a u drugu, sukladno funkciji koju obnaša, možda baš i ne.

Ovom svečanom činu nije nazočio poznati gospodarski strateg Tomislav Iznogud Karamarko, ispričavši se zauzetošću poslovima u Saboru. Svoje izbivanje Kolinda Grabar Kitarović, zavjetovano Natolija, opravdala je kreiranjem budućnosti države i regije. Poznata aktivistica za ljudska prava, Željka Markić izrazila je žaljenje zbog nemogućnosti dolaska, no bila je, kako veli, spriječena potpisivanjem referendumske peticije

8 August 2014

zdravko smjenjuje zokija

Zaagreborg, 08. kolovođa 2014.

Iz izvora poznatih Navodnim novinama procurio je zvučni zapis monologa poznatog bjelovarskog poduzetnika i davnašnje neotkrivene nade Dinamove pionirske škole. Naime, nakon jučerašnjeg rezultatskog debakla pred domaćim gledateljem, u svlačionici hrvatskog veleprvaka bilo je bučno sve dok se jednog od mikrofona nije uhvatio visoki sportskorekreativni klupski glavešina, nadpredsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, izvjesni Z.M., te vidno potresen zbog poraza bez dlake na jeziku optužio glavnog krivca:
- Kriv je Zoki! Taj je lopov obmanjivao i mene i ovaj napaćeni narod i tome treba stati na kraj! I stat ćemo! Jer to je nečastivi u ljudskom obliku! On je protiv velikog Dinama. Borit ćemo se svim dozvoljenim i nedozvoljenim zakonskim sredstvima protiv tog običnog uzurpatora.

Spočitavši mu nedosljednost, nestručnost, negativne i niske strasti spram svetinje, izjavio je kako je Zokiju mjesto na nekoj drugoj stolici i da je ovu okupirao pokvareno koristeći dano mu povjerenje.

Na upit je li nakon svega nabrojanog i ukoliko dotični ne odstupi, odlučio smijeniti brata s mjesta trenera i spottskog direktora udruge građana nogometnih katolika Dinamo (skraćeno GNK Dinamo), izvjesni je Z.M. odgovorio:
- Znam ja da vi govorite ono što priželjkujete, samo kad Zdravko Mamić govori o Zokiju, on ne misli na svog brata, nabijem vas sve na qrac, Zdravko Mamić ne govori o Zokiju Mamiću, on govori o Zokiju Milanoviću!

11 June 2014

seksualna sabotaža zorana milanovića

Je, vruće je. I meni čak ni pod šeširom nije sve bistro. Evo tome i dokaza. 

Bit će da se, osim što sve sigurnije figurira kao Karamarkov najjači predizborni adut (i vice versa i Vukov), ovaj naš državnik novog kova poprilično napio. I to ni manje ni više nego svete vodice. Nije da pratim baš sve pore djelovanja vlade po ministarstvima, niti sam nešto kompetentan, ali nekako mi se čini da će mu svjetski prepoznata i priznata paraznanstvenica Judith Reisman osobno udijeliti vlastoručno potpisani primjerak svoje nove knjige "Seksualna sabotaža" (koju, bajdvej, neki županijski proračuni već financiraju, vidi pod Zd) jer od svih ostojića i od svih vrdoljaka, zmajlovića i jovanovića, jakovina i marasa, hajdaša i dončića, dakle, od svih tih bauka, on smijeni ministre zdravstva i odgoja. 

Da su ga Košić, Jezerinac, Pozaić i Bozanić instruirali, bolje ne bi mogli.

6 May 2014

crveni ili smjena na vrhu

Crveni su si sami krivi. Smjena na vrhu nije bila neočekivana. 

Skoro frtalj stoljeća prođe, a oni opet zahvaljujući vlastitim greškama puše. Jest, bilo je bljeskova u ovom stoljeću, ali to nije to. I nema tu mjesta za upiranje prsta u nekog drugog. Svojim su propustima dopustili drugima, plavima, ali i crnima i zelenima, da ih rastegnu po terenu, razvuku im obranu i zabiju im golčine u sudačkim nadoknadama. Odlični su bili dok su, kao pravi oporbenjaci što snivaju premoć, napadali, na tuđim greškama i svojom inventivnošću zabijali golove drugima, ali kad su se domogli liderstva, stvar se stubokom promijenila. Nisu izdržali pritisak, pozicija im skroz poljuljana i više ne ovise o svojim potezima. Kiks za kiksom i eto ih u sjeni plavih. 

Uostalom, kako intelektualno superiorni nogoloptači znaju reć, lopta je okrugla i danas svatko igra nogomet. Crveni. Redsi. Liverpool. A titula prvaka Engleske, kako stvari stoje, ostaje u domeni četvrtstoljetnog sna.

2 May 2014

s jučerašnje mise za josipa radnika (krotka postpraznična vijest)


Zagreb, 02.svinja 2014.

Jučer je, u sjeni prvomajskih prosvjeda koji su održavani po zemljama u kojima je nazočna manja ili veća količina hrvatske dijaspore, u bazilici Presvetog srca Isusova, u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, održana je tradicionalna prva misa za svetog Josipa radnika, poočima Isusova i pravog predstavnika hrvatskog radništva i hrvatskog seljaštva, te istinskog utemeljitelja prvomajskog svetkovanja u Hrvata, a i šire.

Misno je slavlje predvodio glasoviti dominikanac fra Vjekoslav Lasić, a misi su uz mase radničke klase nazočili i predstavnici takozvane izvršne vlasti Republike Hrvatske te mnoge druge uglednice i uglednici znani po poznatosti.

 

31 March 2014

optimizacija i rezanje troškova

Zagreb, 31. ožujska 2014.

Od sutra kreće novo poglavlje rezanja troškova hrvatske birokracije. Ministar Slavko Linić nije uspio iščupati sâm korijen rastrošnosti, ali se ovaj put dohvatio stabla.

"Umjesto stabala, rezat ćemo troškove i tako spašavati hrvatske šume!", pjesnički raspoložen najavio je ministar zaokret u poslovanju vlade i državnog aparata.

O čemu se zapravo radi.

"Journal of Emerging Investigators", uredništvo tiskovine harvardskih studenata, saznavši za četrnaestogodišnjeg Suvira Mirchandanija, polaznika šestog razreda Dorseyville Middle School iz pitsburške županije i njegov mali projekt za školski znanstveni sajam u kojem je pojasnio kako smanjiti količinu otpada i uštedjeti novac, a na osnovu količine tiskanih školskih brošura i letaka za učenje, usporedivši cijene tinte i parfema i zaključivši kako je tinta dva puta skuplja od francuskih parfema, konkretizirajući komparaciju cijenama tridesetmililitarskog parfema Chanel No.5 koji košta oko 38 dolara te "Hewlett-Packard" tinte za printer jednakog volumena koja košta i do 75 dolara, i to mjereći potrošnju tinte pri printanju četiri najčešće korištena fonta: Garamond, Times New Roman, Century Gothic i Comic Sans, utvrdio je kako bi korištenjem Garamonda koji ima puno tanje crte njegova škola bi potrošnju tinte smanjila za 25 posto, dok bi se korištenjem fonta Comic Sans potrošnja tinte povećavala i do 42 posto, angažiralo ga je da pomnoži dobivene podatke sa količinom tiskanih materijala federalne vlade SAD. S obzirom na faktor uštede i količinu printanja, mladi je Suvir jednostavnim množenjem i zbrajanjem došao do rezultata o potencijalnoj uštedi od 136 milijuna dolara godišnje uz dodatak da ako se federalnim vlastima u tome pridruže i savezne vlade ušteda može porasti za 234 milijuna dolara.

I dok Gary Somerset, PR menadžer iz vladinog ureda za tiskanje (američkog, op.a.), ovu analizu naziva izvanrednom i ne otkriva hoće li tromi američki sustav administracije prihvatiti ovu novinu, hrvatske su vlasti odlučile realizirati ovaj inovativni sustav printanja dokumenata.

Ministar financija Slavko Linić je povodom objave ove vladine odluke izjavio kako ne samo da su ekspertni timovi za optimizaciju troškova birokracije upoznati s ovim projektom mladog znanstvenika nego da su objavljeni model već i prostudirali te uz određene lokalizacijske prilagodbe od sutra kreću s implementacijom projekta u sve pore hrvatskih birokratskih struktura, od ureda predsjednika, vlade i Sabora, ministarstava do svih nižih ureda državne administracije i lokalne samouprave. Komentiravši ove podatke i odluku hrvatske vlade, izjavio je:
"Mi nećemo uštedjeti 400 milijuna dolara, koliko bi mogli Amerikanci, iz jednostavnog razloga što ih mi niti nemamo, a i da imamo odakle nam, ali ćemo ipak ostvariti uštedu kojom bismo mogli pokriti plaćanje dijela na naplatu pristiglih kamata kreditnih zaduženja."


Da ima i premijerovu svesrdnu podršku vidljivo je iz detaljnog obrazloženja znanjem o tehnološkim dostignućima potkovanijeg Zorana Milanovića:
"Ne samo da ćemo štedjeti na razlici u cijeni, već smo otišli i korak dalje. S obzirom na postojanost tinte svi su papiri upotrebljavani jednokratno dok ćemo, koristeći ovaj revolucionarni iskorak koji svojom inovativnošću stoji uz bok Gutembergovom rastrošnom tiskarskom stroju, pomak u uštedi napraviti i u potrošnji papira. Naime, poznato je kako nakon nekog vremena parfemi hlape i time ćemo, u skladu sa ekološkom osviješćenošću, moći višekratno koristiti postojeće papire za ispis dokumenata, a što je i tako u skladu sa dugotrajnošću važenja istih. Također, iskoristit ćemo i analizu potrošnje tinte prema fontu, ali na hrvatski način. Umjesto Times New Roman fonta nećemo prijeći na font Garamond koji donosi uštedu u debljini linija već ćemo koristiti nešto deblji, ali situaciji u Hrvatskoj prikladniji, font Comic Sans. Taj fiktivni gubitak o kojem bi i ministar Grčić imao što reći, nadoknadit ćemo tako što ćemo umjesto originalnog parfema Chanel No.5, koji u analizama spominje mladi istraživač, koristiti liniju zamjenskih parfema tvrtke Refan."


Otkrio i nove planove stranke na vlasti:
"U realizaciji ovog projekta očekujemo i veliku podršku gospođe Mirele Holly te se nadamo kako će u ovome prepoznati hvale vrijedne poteze i da nas neće zaboraviti prilikom sastavljanja sljedećeg sastava Vlade jer hrast je nama drag, ali su nam draži orasi." te queneauovskojeromovski dodao: "Ali to nije sve! Možda Amerikanaca ima više, no mi smo jači u samoglasnicima. A imamo i više slova. O pismima manjina da ni ne govorimo."


HBK opovrgava informacije kako će sudjelovati u ovom projektu jer kler u suradnji sa onosvjetskim ekspertima već duže vrijeme za zapise koriste kombiniranu tehniku koju je čovjeku rođenjem sam bog podario.

Unatoč sitnim administrativnim problemima sa ishođenjem dokumentacije, mladi Suvir Mirchandani, zadovoljan konačnim raspletom realizacije svojeg projekta, izjavio je kako će prvo Papu Francisca zamoliti za pokatoličenje, a potom će zatražiti i hrvatsko državljanstvo.