uvod

Neki dan ujutro prolazio Tomašićevom i Martićevom. Sunce, terase s tek pokojim gostom, jutarnje lepršave zaposlene žene lebde nad trotoarom. Mlado proljeće. Pomislim kako je ponedjeljak dan kad ću sjesti na jednu, terasu, i u miru popiti jutarnju kavu listajuć novine bez želje vidjeti ijedan detalj sadržaja. Sublimacija mira okićena proljepotom.

Došao ponedjeljak, sjetim se kako sam Uvod u Peru K. obećao susjedi iz dvorišta Vlaške pa knjigu pod ruku i na tu u mislima već ispijanu jutarnju zen-kavu. Sjednem na terasu na spoju Lopašićeve i Tomašićeve, naručim kratku kavu, iz džepova izvadim upaljač, cigarete i knjigu pa krenem nasumce okretati stranice. Zastanem na jednoj pred sam kraj i sjetim se kako sam popušio Perinu foru s posljednjim reizdanjem knjige. Kao, tko je ne kupi do 10. svibnja, neće ni moći jer će sve preostale primjerke izdanja javno pred Booksom spaliti. Pomislio da što mora bit u glavi koja je spremna knjigu, pa makar i svoju, paliti, a onda se sjetim jedne neviđene gomile papira pa prihvatim to kao mogućnost i za svaki slučaj odem u Booksu i kupim Uvod.

Prođe taj datum, prođe i mjesec, već sam zaboravio na paljenje, kadli vidim knjigu na policama knjižare. Nije ti fora Pero. Zapravo, nije mi leglo to što sam popušio marketinški trik pa krenem zapaliti cigaretu, a upaljač obeskremenjen. Podignem pogled prema šanku. Šankerica na elektronskom nikotinu. Osvrnem se po terasi, a oko mene četvero-petero jutarnjih kavopija. Po stolovima novina, šećera, šalica i čaša. Nigdje vatre. O, bemti takvu prvu proljetnu terasnu kavu.

Okrenem na onu priču u knjizi pa polako kao da je nikad nisam čitao.

 

optimizacija i rezanje troškova

Zagreb, 31. ožujska 2014.

Od sutra kreće novo poglavlje rezanja troškova hrvatske birokracije. Ministar Slavko Linić nije uspio iščupati sâm korijen rastrošnosti, ali se ovaj put dohvatio stabla.

"Umjesto stabala, rezat ćemo troškove i tako spašavati hrvatske šume!", pjesnički raspoložen najavio je ministar zaokret u poslovanju vlade i državnog aparata.

O čemu se zapravo radi.

"Journal of Emerging Investigators", uredništvo tiskovine harvardskih studenata, saznavši za četrnaestogodišnjeg Suvira Mirchandanija, polaznika šestog razreda Dorseyville Middle School iz pitsburške županije i njegov mali projekt za školski znanstveni sajam u kojem je pojasnio kako smanjiti količinu otpada i uštedjeti novac, a na osnovu količine tiskanih školskih brošura i letaka za učenje, usporedivši cijene tinte i parfema i zaključivši kako je tinta dva puta skuplja od francuskih parfema, konkretizirajući komparaciju cijenama tridesetmililitarskog parfema Chanel No.5 koji košta oko 38 dolara te "Hewlett-Packard" tinte za printer jednakog volumena koja košta i do 75 dolara, i to mjereći potrošnju tinte pri printanju četiri najčešće korištena fonta: Garamond, Times New Roman, Century Gothic i Comic Sans, utvrdio je kako bi korištenjem Garamonda koji ima puno tanje crte njegova škola bi potrošnju tinte smanjila za 25 posto, dok bi se korištenjem fonta Comic Sans potrošnja tinte povećavala i do 42 posto, angažiralo ga je da pomnoži dobivene podatke sa količinom tiskanih materijala federalne vlade SAD. S obzirom na faktor uštede i količinu printanja, mladi je Suvir jednostavnim množenjem i zbrajanjem došao do rezultata o potencijalnoj uštedi od 136 milijuna dolara godišnje uz dodatak da ako se federalnim vlastima u tome pridruže i savezne vlade ušteda može porasti za 234 milijuna dolara.

I dok Gary Somerset, PR menadžer iz vladinog ureda za tiskanje (američkog, op.a.), ovu analizu naziva izvanrednom i ne otkriva hoće li tromi američki sustav administracije prihvatiti ovu novinu, hrvatske su vlasti odlučile realizirati ovaj inovativni sustav printanja dokumenata.

Ministar financija Slavko Linić je povodom objave ove vladine odluke izjavio kako ne samo da su ekspertni timovi za optimizaciju troškova birokracije upoznati s ovim projektom mladog znanstvenika nego da su objavljeni model već i prostudirali te uz određene lokalizacijske prilagodbe od sutra kreću s implementacijom projekta u sve pore hrvatskih birokratskih struktura, od ureda predsjednika, vlade i Sabora, ministarstava do svih nižih ureda državne administracije i lokalne samouprave. Komentiravši ove podatke i odluku hrvatske vlade, izjavio je:
"Mi nećemo uštedjeti 400 milijuna dolara, koliko bi mogli Amerikanci, iz jednostavnog razloga što ih mi niti nemamo, a i da imamo odakle nam, ali ćemo ipak ostvariti uštedu kojom bismo mogli pokriti plaćanje dijela na naplatu pristiglih kamata kreditnih zaduženja."

Da ima i premijerovu svesrdnu podršku vidljivo je iz detaljnog obrazloženja znanjem o tehnološkim dostignućima potkovanijeg Zorana Milanovića:
"Ne samo da ćemo štedjeti na razlici u cijeni, već smo otišli i korak dalje. S obzirom na postojanost tinte svi su papiri upotrebljavani jednokratno dok ćemo, koristeći ovaj revolucionarni iskorak koji svojom inovativnošću stoji uz bok Gutembergovom rastrošnom tiskarskom stroju, pomak u uštedi napraviti i u potrošnji papira. Naime, poznato je kako nakon nekog vremena parfemi hlape i time ćemo, u skladu sa ekološkom osviješćenošću, moći višekratno koristiti postojeće papire za ispis dokumenata, a što je i tako u skladu sa dugotrajnošću važenja istih. Također, iskoristit ćemo i analizu potrošnje tinte prema fontu, ali na hrvatski način. Umjesto Times New Roman fonta nećemo prijeći na font Garamond koji donosi uštedu u debljini linija već ćemo koristiti nešto deblji, ali situaciji u Hrvatskoj prikladniji, font Comic Sans. Taj fiktivni gubitak o kojem bi i ministar Grčić imao što reći, nadoknadit ćemo tako što ćemo umjesto originalnog parfema Chanel No.5, koji u analizama spominje mladi istraživač, koristiti liniju zamjenskih parfema tvrtke Refan."

Otkrio i nove planove stranke na vlasti:
"U realizaciji ovog projekta očekujemo i veliku podršku gospođe Mirele Holly te se nadamo kako će u ovome prepoznati hvale vrijedne poteze i da nas neće zaboraviti prilikom sastavljanja sljedećeg sastava Vlade jer hrast je nama drag, ali su nam draži orasi." te queneauovskojeromovski dodao: "Ali to nije sve! Možda Amerikanaca ima više, no mi smo jači u samoglasnicima. A imamo i više slova. O pismima manjina da ni ne govorimo."

HBK opovrgava informacije kako će sudjelovati u ovom projektu jer kler u suradnji sa onosvjetskim ekspertima već duže vrijeme za zapise koriste kombiniranu tehniku koju je čovjeku rođenjem sam bog podario.

Unatoč sitnim administrativnim problemima sa ishođenjem dokumentacije, mladi Suvir Mirchandani, zadovoljan konačnim raspletom realizacije svojeg projekta, izjavio je kako će prvo Papu Francisca zamoliti za pokatoličenje, a potom će zatražiti i hrvatsko državljanstvo.

posljednja vijest

Zagreb, 27. ožujska 2014.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je da će od 1. travnja u Zagrebu cijene parkiranja biti niže i do 100 posto. Cijene parkiranja će pasti. I u garažama i na pločnicima i na zelenim površinama. I bit će obrnuto proporcioanalne, cijene, s kubikažom vozila. Dodao je gradonačelnik i kako će, umjesto promjene tarifa u softwareu na postojećim automatima za naplatu, Grad nabaviti nove i jeftinije. Istaknuo je da od 1. travnja neće pojeftiniti samo plaćanje po satu ili danu parkiranja, već i karte na duže razdoblje, a to je najvažnije za Zagrepčane i sve ostale građanke i građane Republike Hrvatske.

Tako se područje I zone sa šireg centra grada Zagreba mijenja na područje od Podsuseda do Sesveta i umjesto dosadašnjih skupih osam kuna na skučenom prostoru građanima će uz jeftiniju cijenu od šest kuna na raspolaganju biti puno veći broj parkirnih mjesta, II zona obuhvaćat će područje od Zaboka do Velike Gorice i od Samobora do Sesveta i također će, osim zemljopisnih, pretrpjeti i financijske korekcije pa će cijena pasti sa četiri na tri kune po satu. III zona pokrivat će područje od Virovitice i Slavonskog Broda do Knina i Ogulina i cijena sata parkinga će umjesto dosadašnjih dvije kune koštati kunuipol, dok će IV zona obuhvaćati Istru i Dalmaciju i najjugoistočniju županiju, a sat vremena parkiranja koštat će jednu kunu. Bit će uvedena i V parkirna zona koja će pokrivati istočnu Slavoniju i cijena sata bit će sedamdeset lipa po satu. Područje posebnog pijeteta, grad Vukovar, odnosno vukovarski Hrvati i Hrvatice bit će oslobođeni plaćanja parkiranja. Uz sve navedeno, pojeftinit će i parkiranje u garažama, dnevne karte, ali i povlaštene parkirne karte.

Gradonačelnik je ovu promjenu područja parkirnih zona prokomentirao riječima: "Prvi april je prvi april, ali mi imamo travanj. Cilj opravdava sredstvo, a naš je cilj ravnomjerno rasporediti teret cijene parkiranja u Zagrebu na sve građane Republike Hrvatske bez obzira gdje stanuju." Napomenuo je i da će prometnofinancijski stručni tim pratiti provedbe odluke o pojeftinjenju parkinga, a ako građani ne budu zadovoljni odluka će biti popravljena u gradskom servisu za popravke odluka.

pregled dana

Zagreb, 27. ožujska 2014. 

Nakon što je iz medija, Navodnih novina, doznao za sramotnu odluku o poništenju titula i protjerivanja iz hrvatske akademske zajednice, a sve pod pritiskom raznoraznih antifašističkih, komunističkih, antikršćanskih i informbiroovskih interesnih skupina, glavni tajnik stranke i šef izbornog stožera HDZ-a za lokalne izbore, donedavno zamjenik ravnatelja policije zadužen za krim-policiju, specijalnu policiju i Centar za forenzička pitanja te zastupnik u Saboru, Milijan Brkić, sa odabranim je kolegama odlučio osnovati HDAZ(U), Hrvatsku demokratsku akademsku zajednicu u zagradi u. Kako se doznaje iz krugova bliskih izvoru, slogan HADZU-a bit će: "Profesor i inžinjer u Rvackoj, doktor u Švici i Austriji". Kako za upravo atributirane medije sâm osnivač izjavljuje, vjeruje u Boga i rapidno povećanje članstva te prelazak mnogih demokrackih snaga iz redova akademske zajednice u HDAZ(U). Isti čin očekuje i od samog vrhovnog vođe Organizacije.

Prateći trendove zagrebačkog preduzeća Pravosuđe Export d.p.o., varaždinska ispostava tog gospodarskopravosudnog mastodonta ponukana dobrim poslom u središnjici i poučena lošim poslovnim potezima iz predgrađa metropole loše argumentiranog zastarjelošću modela proizvoda, nastavila je trend izvoza umirovljenika iz Hrvatske. Glasnogovornica varaždinske ispostave ove cijenjene hrvatske tvrtke iskazala je potpuno zadovoljstvo ovim poslovnim potezom čime se održava trend povećanja izvoza u prvom kvartalu ove fiskalne godine.

Premijer Milanović potvrdio je glasine kako će Vlada, po uzoru na gradonačelnika glavnog grada svih Hrvata i gostiju, potaknuti potrošnju vode u Osijeku i Poreču jer poticanjem potrošnje omogućuje se vrtnja osnovnih sredstava te automatski povećava i promet u kanalizaciji. Sredstva, kako kaže, neće biti namaknuta iz povećanja vodnih naknada koje je, povećanje, nastalo kao posljedica ovogodišnjih poplava, jer će ta sredstva biti preusmjerena na poticanje autoindustrije i svemirske tehnologije, već će iskoristiti novonastale ​​ rupe u rebalansu i to pod stavkom tekući tročkovi u zdravstvu. U sklopu predviđenih radova na proširenju mreže vodovoda za građanstvo, postoji i mogućnost nicanja fontanama na trgovima, no premijer se ogradio od insinuacija kako su za konzultantske usluge isplaćeni honorari bivšim partijskim kadrovima sa Peščenice.

Izvjesnog Z.M., M. Ć. B., stjeravši ga u K., retorički nabio na isti.

melem

Vlaška. Buka popodnevna.
Ljekarna "Sveti Kuzma i Damjan". Zelenka nema. Dvije magistre za pultom. Jedna prekriženih ruku, druga prekriženih nogu. Obje prekriženih jezika. Valjda je to stav rad ovih Kuzme i Damjana.
Mirogojska simfonija.
- Dobar! Dan!
Noge se i dio jezikâ raskriže pa preko nedostajuće stvari progovore:
- Izvolite.
- Imate li kremuuu... Melem?!
- Imamo Melem.
- Imate li neko malo pakiranje?
- Imamo i malo i veliko.
- Pošto je mala krema?
- Moram pogledat, ne znam.
- A pa da, to ne morate znat.
- Ha! Naravno. A za što će Vam krema?
- Ne treba meni, samo kupujem naručeno.
- A za koga?
- Maloprije sam Vam rekao.
- Da? Kaj?
- To ne morate znat.
Priznam, ponekad sam možda i nepotrebno bezobrazan.
A možda i nisam.

(ras)putin

vic

korijen svega

Dvojica. Jedan drugom nalik ko Mark i Albert. Tramvajska kod Traume. Podne.

- Kae?! Ti buš meni govoril kak tramvaj dela?! Vraktejebli i rupu skoje si zišel! Kaj ak si elektroinžinjer!? I ja sam! Dobro, nisam baš. Išel sam u građevinsku tehničku... Al sam rođen tu!

njutanji

Prvo je Boro dobio nagradu za pisanje, a onda je izgleda pisanje dobilo nagradu za Boru.

Prekjučer im se omaklo "Veliko priznanje Borisu D.", a onda su to jutros, rećemo, "popravili". "Veliko priznanje za Borisa D." i to puta dva. Da ne bi bilo slučajno. Kome priznanje? Mami i tati što ga rodiše? Nini što ga ima u preduzeću?

E što volim Njutanji.

spam naš svagdašnji

Kaslić, poštanski, uredno praznim nedjeljom uvečer. Da mi ne pokvari vikend. Jer u kasliću uobičajeno nalazim račune, opomene i obavijesti prispjelih preporučenih pošiljki, a te već dugo ne sadrže ništa lijepo. Petpostotni spam, unatoč instaliranom filteru oblika zastrašujućeg pozivanja na 16. članak Zakona o zaštiti potrošača, čiji sadržaj su uglavnom oglasi za pizze i ćevape koji su prostornovremenski van dometa održivosti topline (ne)jestvina na prihvatljivoj razini. O toj mojoj sustavnoj ignoranciji krajnje točke dometa pošte dalo bi se štošta reći, napisati. Oblik bijega od stvarnosti, odgovornosti, strah od obveza i nemoći, ... Svašta bi se dalo, i našla bi se neka patološka crta sigurno, ako ne znam ja i ne znate vi, pitajte stručnjake. Ali to nije ova tema, ta zaslužuje zasebnu priču.

Ruku punih vrećica penjem se uza stube u predstubišnom prostoru zgrade i ovlaš bacim pogled na poštanski sandučić, a iz njega u prozirni najlon, plastiku, neku umjetnu masu, do pola viri teškom mukom savijana i naguravana snopčina uvezanog papira. Krenem rukom izvući to čudo, a na vrećici mi, jednoj od nekoliko koliko ih trenutno imam pokačeno po prstima, od mase slične ovitku onog sranja u otvoru kaslića, pukne ručka. Pukne prvo ručka na vrećici, a potom, u neelastičnom srazu sa tvrdom podlogom i glava novokupljene žarulje (valjda je glava, ak je ono ispod vrat, to ispod ovisi kak se žarulja drži, a meni je u glavi vratom prema dolje). Shvativši kako me taj ireverzibilitet makrosvijeta ne košta previše, izvučem, zapravo iščupam umotani časopis iz grla kaslića i na naslovnici vidim: osmijeh, oči, čipku, bluzu - "active beauty". Koji Q?!

Podignem onu vrećicu s mrtvom žaruljom (mortalitet žaruljâ školske dobi, one prije nego li krenu na posao, pokazuje skromna osobna statistika, iznosi točno 10%), pa put lifta. Sprtljam nekako sebe skup s vrećicama, s aktiv bjutiom i ključevima (kak se zove strah od propadanja ključeva kroz otvor između praga i lifta? to me pere ponekad...) u lift, stisnem crni odgovarajuće obrojčeni gumb i lagano krenemo gore. Ostaviviši vrećice s koječime na kuhinjskom podu, zagledam se u spam zvani "aktiv bjuti" i u dnu ugledam logo. dm. O jebovas! Je, skupljam bodove, zapravo poluautomatski polusvjesno pružam člansku karticu (izvadi si karticu, i tak kupuješ tamo, a možeš dobit popuste i do dvaespetposto, oke?) teti u deemu dok kupujem sredstva za čišćenje podova zidova, stakla, rublja, ruku, nogu, ušiju i zuba, a vi inteligentni maarketinžani misleć da ćete se okoristit mojom pohlepom za popustom nuđate mi Kraljice zlata, tajne Mrtvog mora upakirane u anticelulitna muda, kozja mlijeka izjaja (zapravo ziaja, što sam, priznam, prvo disleksički samodopadno pročitao zlaja), Čupko depilatore (bemti naziv koji asocira na uzročnik boli) i još neka čuda.

Tu su i recepti za lake objede "nit je riba nit je meso". Nije Traubisoda, a pomislio bi čovjek, jel. Povrće je. Za nepovjerovati. A tek: "Kada ruž za usne poprimi kakvoću tinte, shvatimo da su dobre ideje postale vidljive." Molim!? Vodoneotporna, razmaziva tinta ima veze s ružom za usne? Jel to žene puše?¨Mislim, nije da koristim ruž, ali sam posredno osjetio neke razlike. I u okusu i u postojanosti. Ipak: "Najbolja sredstva protiv glavobolje: sušilo za kosu, vanilija ili seks." Hm... ne znam... bez teksta sam. Nasreću nakratko. Nedaleko još jedan biser. Uz portret Eve Mendes: "Vidljivo zdrav izgled kose za 14 dana. Od svjetske marke br. 1" Zdrav izgled? OK, ne radi se o eliksiru zdravlja za mrtve izrasline koje kosom nazivamo, a ni o izgledu zdrave kose već o ukupnoj pojavnosti koja se doimlje zdravom. Jesam i to krivo razumio? Možda ne razumijem marketinški dijalekt hrvatskog jezika? A tek ponovno zaživjelo tradicionalno iscjeliteljstvo Gornje Bavarske!? "Znanje o ljekovitoj moći bilja nije samo drevno nego je i bezvremensko." Ček, jel ja tu vidim natruhe kreacionističkih poimanja vremena i postanka ili krivo shvaćam bezvremenskost? Jel to beskonačno dug period ili infinitezimalno, skoro nemjerljivo sitan period?

Sve to započeto citatom velike misli (?) Alexadnrea Dumasa o percepciji života i čarolije i ispravnosti naočala, a zatvoreno savjetom stručnjaka, predsjednika Austrijskog društva za poticanje zdravlja (?! ?! poticanje?! može, al vjerojatno i za istraživanje ruda i gubljenje vremena, tuđeg).

Nabijem vas! U kantu za smeće. Pardon, otpad. Recikliranje papira i to...

Eh, što volim subote...

presuda

​​​Hrvatsko pravosuđe, na zamolbu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te Ministarstva obrane, izmijenit će kazne prvostupanjskih presuda doktoru Ivi Sanaderu i pojedincima koji su se skrivali u skutima poštene parlamentarne domoljubne i bogobojazne stranke Hrvatske demokracke zajebnice. Namjesto zatvorskih kazni koje bi dodatno opteretile ionako prenapučene hrvatske kaznionice, primijenit će mogućnost pretvorbe istih u dobrotvorni rad. Doktor Sanader bit će raspoređen na odjel neuropsihijatrije u Kliničkom bolničkom centru Sveti Duh, Branka Pavošević i Nevenka Jurak svoju će karijeru dobrotvornog rada započeti u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice, dok će Mladen Barišić biti raspoređen na Rebro.

Kako prenose zagorski mediji, Ivan Jarnjak neće podnijeti žalbu na presude, Ratko Maček također, dok izvori bliski Trgu žrtava fašizma javljaju kako se posljednji precjednik organizacije ne osjeća najbolje.

Ne bi li sprali ljagu te vratili poljuljani ugled i dio pokradenog novca, članstvo organizacije za koju su mislili da je politička stranka, njih dvjesta tisuća, prijavit će se, a sukladno članstvu Hrvatske u OTAN-u i potpisanim protokolima za izvanredne situacije u svijetu i okolici, za trosmjensko sudjelovanje u mirovnim misijama i to prvenstveno u intendantskim službama, konkretno povećanje kvota pomoćnog kuhinjskog osoblja na poslovima guljenja krumpira i luka. Isntrukcije novom kadru davat će profesor Petar Čobanković koji je za ovu priliku izjavio: "I šišanje i guljenje su metode koje mi prakticiramo godinama tako da će instrukcije biti kratke i efikasne."

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje javljaju kako će odlaskom provjerenog HaDeZeovog članstva u NATO misije biti oslobođena radna mjesta za nezaposlene, čime će posredno biti rasterećen njihov zavod te će biti primorani otpustiti višak radne snage što neće bitno utjecati na tendenciju pada nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj u 2014. godini, a čime će biti ispunjeno jedno od predizbornih obećanja stranke na Vlasti.

Vraćeni ukradeni novac, ako ga uopće bude, bit će uplaćen u državni proračun i namijenjen nabavi novih vozila za potrebe pojedinih ministarstava i članova Vlade.

kič e vo skopje

Koce Trajanovski, gradonačelnik Skopja, rodnog mjesta Darka Pančeva i Agneze Bojaxhiu, poznate i kao majka Tereza, predložio je svojem kolegi Fatmiru Dehariju razmjenu naziva gradova.

Naime, unatoč povijesnim činjenicama i stoljećima dubokim tragovima kojim se ponose, svaki svojim naravno, svi građani kako Skopja, makedonske metropole, tako i Kičeva, gradića na zapadu Makedonije, Trajanovski uporište u svojoj ideji nalazi u otkrivenom novoizgrađenom spomeničkom blagu diljem makedonskog glavnog grada te drugom zakonu termodinamike. Sve to potkrijepiio je i nedavno objavljenim tekstom u britanskom The Guardianu koji glavni grad Makedonije proglašava i metropolom kiča. Naglasio je kako se toj ideji ne protive ni Esma Redžepova i Vlatko Lozanovski Lozano, glazbenici poznati po tome da se nisu uspjeli probiti do Eurosonga i to u nekoliko navrata, sve do Esminog nastupa prošle godine.

Državne administrativne uloge, stanovništvo, te razglednice, kao i rijeke Tresku i Vardar, ne bi dirao. Vasila Tupurkovskog nije spominjao.

dani žena

A štajaznam... Dan žena je.
 
Nekad se to proslavljalo tako da se žene-supruge, žene-majke, žene-kolegice, žene-ljubavnice darivalo. Malen znak pažnje (ili malo veći) u znak sjećanja na borbu njihovih suspolnica za prava, jednakost. Na nešto što bi trebalo biti svakodnevicom. Žene bi, dotjeranije nego inače, čak i nedjeljom, išle na tržnice ili posao iščekujući sitne znakove pažnje i uvažavanje do pretjerivanja, znale dobiti u izgradnji slobodnog i neovisnog društva zaboravljene nježnosti, ali i laskanja do lascivnosti, dakle i više nego li su tražile. Bilo je i onih koje su taj dan morale odraditi svojski jer neki poslovi i zanimanja ne pitaju da dan u tjednu ili godini i nije ih briga za licemjerno izdvajanje jednog dana na uštrb svih ostalih.
 
Muški bi, dobar dio, u proslavi malo pretjerali, ako je radni dan, prisvojili tu neku slobodonost, nekonvencionalnost pa bi se razveselili, prisvojili taj dan kao dan u kome im žene u zamjenu za cvijetak, bombonijeru i neki sitni kućni ures imaju oprostiti pokoji maligan više ili ruku pruženu previše.
 
Danas, osvanuo kao atavizam nakon višegodišnje poluilegalne proslave jer ovako sustavno urušavano i urušeno, sustavno unazađivano i unazađeno društvo nema vremena za ljudska pa tako ni ženska prava, i kad se zaboravljene tekovine uzdižu kao nova dostignuća, vama drugarice i dame, prijateljice i ljubavnice, kolegice i majke, čestitam sve dane, a 8. mart kao dan sjećanja na Rozu i Klaru. I ne dajte se!
 
Osim kad poželite dati se. Onda se dajte do kraja! *

kava s crticom

Zagrebparkinški holdinžani (il se veli zagrebačkoholdinški parkinžani?), njih tri, na pauzi. Najstariji, autoritet:
- Ma ne da je šezdesdrugo godište, stošezdesdrugo je!