Pages

Showing posts with label državni zavod za statistiku. Show all posts
Showing posts with label državni zavod za statistiku. Show all posts

8 September 2017

međunarodni dan pismenosti

​Prema metodologiji korištenoj u Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, a preuzetoj od UNESCO-a, pismenom se smatra osoba koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratak, jednostavan sastavak o svome svakidašnjem životu, bez obzira na to na kojem jeziku ili pismu osoba čita odnosno piše. Ništa više od toga.

Eto.

Zato, sretan vam Međunarodni dan pismenosti!

Zanimljiva tema...

"Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. rujna svake godine, a utemeljio ga je UNESCO davne 1967. s ciljem promoviranja važnosti učenja i pismenosti, ali i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa veliki dio svjetskog stanovništva... Prema podacima Popisa 1953. godine 16,3% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske starog 10 i više godina čine nepismeni. Ako promatramo promjene u broju nepismenih osoba kroz popise, primjećujemo da se udio nepismenih osoba smanjuje te je 2011. iznosio samo 0,8%." - piše na portalu Državnog zavoda za statistiku (https://www.dzs.hr/hrv/important/Interesting/pismenost.htm).

"Each year from 1966 UNESCO has celebrated INTERNATIONAL LITERACY DAY with the aim to sensitize and mobilize international public opinion and to elicit their interest and active support for literacy activities – one of UNESCO’s major preoccupations since its first General Conference in 1946. On this day, the Director-General of UNESCO addresses a message to the world, appealing to individuals, organizations and states to demonstrate their support and solidarity for literacy and to promote non-formal education for all, particularly for those who have been excluded from the school system." - piše na UNESCO-vom službenom portalu (http://www.unesco.org/education/literacy_2000/history.html).

Kak sad to? Državni zavod za statistiku navodi godinu osnivanja Međunarodnog dana pismenosti 1967., a na službenim stranicama onih koji su dan 08. rujna proglasili Međunarodnim danom pismenosti stoji da ga se obilježava od 1966. godine.

Kako? Jednostavno. UNESCO je 17. studenog 1965., a ne neke druge godine, 8. rujna proglasio Međunarodnim danom pismenosti i od sljedeće godine su ga počeli prikladno obilježavati.

Nakon ovih različitih informacija o istom događaju, trebao bi čovjek biti u nedoumici, da ne velim u ozbiljnoj dvojbi. Nije sad da će svijet propasti zbog dvije godine razlike u podatcima od prije pedeset godina. Moguće je da se dogodio jedan obični tipfeler kojeg je slijedio još običniji previd i svemu kumovali nemar i nonšalancija.
 

A zamislite kako stoje stvari s puno ozbiljnijim temama od jedne godine utemeljenja nekog dana pismenosti...

Internet je voda duboka, bespuće više parapovijesne nego povijesne zbilje. Državni zavod za statistiku bi trebao biti jedan od svjetionika. A nije.

1 December 2012

na konstantnoj kušnji

Podatak je (nedobiven iz Državnog zavoda za statistiku) kako u Hrvatskoj tek svako četvrto dupe biva brisano hrvatskim toaletnim papirom. Tu jest podatak malo neprecizan jer nije naglašen i udio onih papira proizvedenih i tiskanih u Lijepoj Našoj, a koje hrvatska dupad imaju tek za ukras ili, kako bi se to narodski reklo, mogu koristiti za obrisat se. Dakle, opet u higijenske svrhe.

Ceba, Paloma, Rumke (kao da je bilo jučer), Sanft&Sicher, Violeta, Zewa, Golub (last and least)... domaće, strano, dijasporno, dezenirano, bojano, reciklirano ili bijeljeno, kak(v)o god bilo, pakiranja tog toaletnog potrošnog materijala su raznolika, počev od količine rolica u paketu (ako jesu rolice) pa preko broja listića po rolici i promjera hilcne, kao i o količini slojeva i njihovoj pojedinačnoj debljini, o tlačnoj i vlačnoj čvrstoći (kao veličini najveće moguće kohezione sile među molekulama neperforiranog dijela materijala). Zato, komparativno govoriti ili pisati o uporabnoj vrijednosti ili cijenama u konačnici jest irelevantno, što nam je znano iz bliže ili dalje povijesti, a jer razni su afiniteti i motivi u igri, različite želje i očekivanja. Razni su i ljudi i običaji.

A opet, ne može čovjek na svakom od njih ne primijetiti, spočitnuti, nedostatke. Jer neki su lakopoderivi, što po perforaciji i na očekivanim najosjetljivijim mjestima, što mimo perforacije, tamo gdje bi trebali biti čvrsti, postojani i nepopustljivi, neki su obojeni ili parfimirani, ambalažom dotjerani, s ciljem prikrivanja prave funkcije i istinske slike, neki su, s obzirom na funkciju, premekani ili prekruti, neki su skliski, a neki grubo hrapavi. Ne može, osim ako ih, te nedostatke, ne smatra određenom prednošću. Radi osobnih interesa i ciljeva.

Eto.

I da, svaka sličnost sa povijesnom zbiljom, današnjom društvenopolitičkom ili medijskokorporativnom scenom, ili čak s trenutnom situacijom, slučajna je, ali ne i nenamjerna.